12. February 2025

Prepoznavanje i klasifikacija nepoželjnog ponašanja kod dece

Ocenite ovaj članak
(3 glasova)

Najčešći problem današnjih roditelja je neposlušnost dece.

Zaista, suviše često čujem od roditelja izjavu – potrudili smo se da mu/joj damo najbolje a vidite šta dobijamo za uzvrat.

Pre svega potrebno je jasno definisati neke stvari koje se tiču odnosa sa i prema deci

Odnos sa decom ne treba i ne sme da bude formiran na trgovini, uceni ili dugu. Mi deci dajemo ono što umemo i možemo jer ih volimo i smatramo da činimo dobro, ne zato da bi ona nama vratilana ovaj ili onaj način. U odnosu sa decom naravno da postoji element uzročno posledičnih odnosa ali on nije takav da se formira bilo kakva cena, dug ili kamata.

Razlog zašto to napominjem na samom početku jeste taj što roditelji, pogotovo roditelji na Balkanu imaju taj, uslovno rečeno kalkulantski odnos prema vaspitanju koji se tiče i brige o tome šta će reći okolina, rodbina, kakva će se poruka poslati i slično. Dete u ovom slučaju postaje ambasador porodice i to sasvim nenadano i nevoljno. Ono je pod pritiskom slike savršenosti koju treba da emituje (iako to možda nije tako) a koju naplaćuje u raznim pogodnostima za sebe. Ovo je idealan način da se formira ličnost kod koje je dominantno ego stanje Adaptiranog Deteta a takvih je na našim prostorima najviše.

U drugim slučajevima dolazi do bunta i kontriranja koje u ishodu ima formiranje ličnosti sa dominantnim ego stanjem Buntovnog Deteta. Setite se samo silnih naglih reakcija ljudi sa ovih prostora na bitne istorijske promene i situacije pa ćete razumeti da su to reakcije buntovnika koji ne razmišljaju šta će biti posledica takvog činjenja ili da li je to pravi odabir postupaka i akcija.

U svakom slučaju briga o deci i za decu je briga za budućnost jednog naroda. Zato vas pozivam da u seriji članaka koja predstoji pročitate, spoznate i upotrebite znanja koja će vam biti od koristi u vašem odnosu sa decom ali i u vašem odnosu prema drugim ljudima i sebi jer ćete videti da mnoga ponašanja ostaju i u odraslom dobu kod ljudi koji se nisu integrisali na funkcionalan način.

Nakon ovog kratkog uvoda koji je za svrhu imao samo bazično otkrivanje dinamike porodičnih odnosa i vaspitanja želim da iskoristim priliku i opišem neka karakteristična ponašanja koja se javljaju kod dece vezano za probleme neposlušnosti i destruktivnosti.

Razlozi za neposlušnost i destruktivnost dece:

  1. Roditelji
    1. pogrešno obraćanje roditelja prema detetu
    2. pogrešni postupci prema detetu
    3. previše očekivanja od deteta
    4. nepoštovanje detetovih emocija
    5. odbijanje da se dete sasluša
    6. distanciran odnos sa detetom
  2. Dete
    1. pogrešno shvatanje, rezonovanje
    2. nedostatak veština za rešavanje problema
    3. osećaj nemoći
    4. potreba da kontroliše
    5. nizak nivo tolerancije na frustraciju
    6. lenjost
    7. strah i nesigurnost

Ovo su samo neki od bitnih razloga i uzroka za pojavu neposlušnosti i destruktivnog ponašanja kod dece.

Neposlušnost i destruktivnost kod dece NIJE simptom mentalnog oboljenja.

Neposlušnost i destruktivnost kod dece JESTE:

  1. nastala usled razvijenog egoizma i samoživosti kod dece
  2. posledica je razvijene mašte i prilike da se mašta o slobodi kako je dete doživljava (pojačano filmovima, video igrama, nekontrolisanim vršnjačkim okupljanjima)
  3. usmerena je na porodicu, najčešće na braću i sestre, na situacije sa porodicom i/ili kod kuće
  4. naučeno i NAGRAĐENO ponašanje (zvuči upitno ali je zaista tako)

Tipovi neposlušnosti i destruktivnog ponašanja kod dece:

  1. Stav žrtve – krivi druge, translira sopstvene nedostatke na druge, ima izgovore za sve, predstavlja sebe kao žrtvu, ne rešava problem nego ostaje u ulozi žrtve, ne preuzima odgovornost.
  2. Osećaj nepravednosti – doživljava većinu zahteva prema njemu kao nepravedne, ne želi da ispuni takve zahteve, ''zašto ja'' stav, smatra da su posledice koje doživljava za neposlušnost nepravedne
  3. Osećaj posebnosti – tvrdi da je drugačiji od ostalih i time se prema njemu treba drugačije ponašati, zahteva da ga razumeju, optužuje druge da ga ne razumeju
  4. Jednosmerne granice – zahteva bezuslovno poštovanje, narušava privatnost drugih, na ponudu za pomoć reaguje sa ''gledaj ti svoja posla'', sumnjičavo reaguje i ispituje motive drugih
  5. Tvrdoglavost – vidi jasno svoja prava ali ne i prava drugih, pravila vidi kao prepreke koje treba prevazići ili zaobići, manipuliše i laže da bi izbegao pravila
  6. Ponos u lošem – naglašava svoje loše osobine i ponosi se njima, oseća se moćno kada nameće svoje negativne osobine drugima, zanima se i uči loše stvari
  7. Bes – gubi kontrolu kada nije po njegovom, ''sada ćete da vidite'' stav, širi strah kod drugih od svoje reakcije besa
  8. ''Dresira'' ljude oko sebe – pomera granice i dozvole svojim neprijatnim ponašanjem, pruža otpor pravilima i odgovornosti kako bi ih se rešio, manipuliše i ucenjuje
  9. Ugleda se na loše – ''kako on to može'' stav, preuzimanje ponašanja od loših modela sa filma ili iz života, odbija ugledanje na dobre uzore
  10. Nerealnost – ima nerealno visoko ili nisko mišljenje o sebi, ima želje ali ništa ne čini da ih postigne, govori o promeni i delima ali ih ne čini
  11. Odlaže aktivnosti (prokrastinira) – nalazi razloge da odlaže aktivnosti
  12. Manipuliše sa namerom – prepoznaje ''kod koga može a kod koga ne'' i koristi to, kod ''mekanih'' ide sa šarmiranjem a ''tvrde'' izbegava i nalazi im mane
  13. Laže i menja istinu – nemarno izbegava činjenice, ne govori istinu, laže, manipuliše činjenicama, oblikuje ''svoju stvarnost''
  14. Lažno obećava – govori stvari koje roditelji žele da čuju ali ih ne radi, svašta obećava da bi dobio šta želi
  15. Izaziva krivicu i opravdavanje – čini da se drugi osećaju krivima, čini da se roditelji opravdavaju, ''ti mene ne voliš'' stav
  16. Nedovršenost – ne završava zadatke ali očekuje potpunu nagradu za njih, pokazuje bes i ljutnju kada se od njega traži da završi posao, ljuti se kad ne dobije nagradu za zadatak koji je delimično urađen

U člancima koji slede govorićemo više o mogućnostima i načinima prevencije i/ili reakcije na navedena ponašanja.

 

Dragan Jović

Life & Business coach

Organizacioni terapeut

Foto: pixabay

Povezane teme

Seksualnost, dar bogova... „Ponekad se osećam, zaista, usamljenim dok spavam sa tobom", Haruki Murakami Kada se pomene tema kao što je seks, obično svi imamo neke emocije....

Rusija Marinković: U književnosti je zavladala monotonija... Rusija Marinković rođena je 6. juna 1938. godine u Zebincu, opština Vladičin Han, od oca Cvetka i majke Rusande Milosavljević. Osnovno obrazovanje stekla...

Zaveru umišljenih genija može pobediti samo istinoljublje i častoljublje... Za profesorku srpskog jezika i književnosti, Veru Cvetanović iz Babušnice, nema tabu teme. Ona neguje otvoren odnos sa svojim đacima u kojem nema mesta s...

Maloj Nedi potrebna pomoć da ode na rehabilitaciju (SMS 231 na 3030)... Maloj Kragujevčanki Nedi Kujundžić, koja je nedavno u Beču imala transplantaciju matičnih ćelija, zakazana je neophodna rehabilitacija u Slovačkoj. Kako ne b...

Molitva svakog roditelja iz dnevnika jedne mame... Na svom blogu o materinstvu Toni Hamer piše o spremnosti na promene na koje je njena deca svakoga dana motivišu. Pri tome, ni trenutka ne gubi svo...

Pročitano 6966 puta
maj 21 2018

Da li „zabrinutost“ znači „voleti“!?

Za mnoge ljude, briga je jedan od pokazatelja da mi vodimo računa o nekome.
oktobar 19 2016

Večeras počinje 48. Bemus

Koncertom Simfonijskog orkestra RTS-a predvođenim maestrom Bojanom Suđićem sa solistom Draganom Sredojevićem (violina), večeras u…
oktobar 23 2016

7 činjenica o zdravlju koje svaki muškarac treba da zna

GENETIKA I STIL ŽIVOTA
septembar 18 2016
Prirodni antibiotik

Balkan Life News

Photo By Balkan IN

photo3.jpg
Balkan IN

Kulturno informativni portal Balkan In.

Hram Svetog Save, Kripta

Mesto za vašu reklamu

Balkan IN Magazin

Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.
Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.

Prijatelji

Sve o Labradorima

 DR MARKO JOVAŠEVIĆ – MENTALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE

Foto

Janko Tipsarević