Odštampajte ovu stranicu

Prepoznavanje postporođajne depresije

U okviru serijala RTS-a i Unicefa posvećenog roditeljstvu, dečji psihijatar Olivera Aleksić Hil sa Instituta za mentalno zdravlje pri klinici za decu i omladinu, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, objasnila je šta znači postporođajna depresija ili stručno rečeno postpartalna depresija.

Istakla je da je period trudnoće i porođaja period dobrog mentalnog zdravlja majke.
„Dolazak bebe na svet, pored toga što je veličanstven, nosi i mnoge zahteve. Potrebno je da se beba i mama uklope, da se prepoznaju i da se signali deteta dešifruju.

Prve dve do četiri nedelje majka ima kolebanje raspoloženja, nekada je nervozna i plačljiva, a to je vezano za promenu volumena krvi i hormone.

Uglavnom svi ovi znaci nestanu posle par nedelja, ali ako se plačljivost i neraspoloženje produže i ako sposobnost mame da brine o detetu biva sve slabija, ako majka oseća krivicu i povlači se od svojih ukućana, to ukazuje na postojanje postporođajne depresije“, rekla je psihijatar Olivera Aleksić Hil.


Šta je uzrok postporođajne depresije?

„Ne postoji jedan jedini uzrok za javljanje postporođajne depresije, uzroci mogu biti mnogobrojni, od psiholoških i fizičkih do socijalnih. Jako je važno prepoznati prve znake postporođajne depresije, jer ona nosi rizik i za majku i za bebu“, istakla je doktorka.

Takođe dodaje da su prepoznati znaci postporođajne depresije i kod očeva, koji se obično povlače u sebe. Otac se može osećati skrajnuto. Danas postoji trend zajedničke brige o detetu.
A ako depresija ne prolazi, potrebno je potražiti stručnu pomoć.

„Ako depresija ne prolazi, važno je obratiti se svom izabranom lekaru, koji će dati preporuku za lečenje. Važno je istaći da postporođajnu depresiju treba blagovremeno prepoznati, jer je lečenje brže i bolje.

Rano prepoznavanje dovodi do bržeg lečenja, a kasno prepoznavanje dovodi do posledica na odnos majka–dete“, napomenula je psihijatar Aleksić Hil.


Da li je moguće biti dobar roditelj i pored postporođajne depresije?

„Ukoliko smo svesni, moguće je, jer onda znamo šta možemo a šta ne možemo, i kada treba da pristanemo da nam neko u tome pomogne. Da nas malo zameni u trenucima krize“, zaključak je Olivere Aleksić Hil.

 

 

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

Povezane teme

Najmanjim otporom protiv anksioznosti i depresije... Anksioznost i depresiju, nemedicinski, ali iskustveno, karakterišem kao bolest misli, i to, najčešće, nevoljnih, ali, ipak, naših. Pre s...

Dobrovoljac na putu humanosti... Znamo da se na muci poznaju junaci i to smo, kao narod, dokazali, ali možemo li biti “veliki” i bez nevolja? Kroz pojedinačne primere pokazujemo da ...

Šta birate u životu, da budete u pravu ili da budete srećni?!... Reč KOMUNIKACIJA potiče od latinske reči commūnicāre što znači deliti. Komunikacija zahteva pošiljaoca, poruku i primaoca. Ljudska komunikacija...

Narkomanija - smrtonosna potraga za smislom... Zloupotreba psihoaktivnih supstanci predstavlja jedan od važnih i vrlo aktuelnih društvenih problema. Prema definiciji, narkomanija predstavlja snažnu ve...

Strah nas čuva, fobije predstavljaju problem... Gotovo da ne postoji osoba koja nema neki strah, bilo da je reč o visini, grmljavini, ili strah od klovnova, pa čak i sreće. Kada strahovi prerastaju u fobije i...