28. March 2024

Živorad Žika Ajdačić Živorad Žika Ajdačić

Kapitalistička komodifikacija pustoši i devastira kulturu

Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

Autorski opus Živorada Žike Ajdačića, kao reditelja i dramskog pisca, obuhvata više od 300 režija i preko 100 scenarija na polju scenske umetnosti, od kojih su najznačajnije emitovale ili prenosile mnoge radio - televizijske stanice.

Za svoj stvaralački rad dobio je mnoga prestižna priznanja kao što su „Nušićeva nagrada“, „Plaketa Grada Beograda“, „Nagrada Udruženja književnika Srbije“, Nagrada za umetnički program „Univerzijade“ u Zagrebu i „Zimske olimpijade“ u Sarajevu, Nagrada TV festivala u Portorožu…

 

Kulturnoprosvetna zajednica, čiji ste generalni sekretar, organizovala je veliki i značajan okrugli sto na temu zaštite kulturne baštine na Kosovu i Metohiji u postojećim okolnostima. Tom  prilikom razmatrane su i mnoge druge teme iz oblasti kulture. Šta očekujete od Vlade čiji državni sekretar ju je zastupao na skupu?

Cilj ovakvog skupa je da se končano čuje i glas intelektualaca i stavralaca o ovom tako važnom pitanju. S obzirom na to da je naša kulturna baština na Kosovu i Metohiji ugrožena, bilo je više nego potrebno znati šta naši najumniji ljudi iz sveta kulture i umetnosti imaju o tome da kažu. Bili smo više nego zadovoljni odzivom naših umetnika koji su pokazali brigu za goruća pitanja iz ove sfere. Uskoro će biti objavljen zbornik radova sa vrlo konstruktivnim predlozima koji će doprineti da se naše prisustvo na Kosovu i Metohiji učini što delotvornijim.

 

Činjenica je da kultura nema odgovarajući tretman u društvu, kao i da se kulturni poslenici, možda, i ne angažuju previše da bi to promenili. Šta vidite kao rešenje za menjanje tog stanja?

Čini se da je problem prilično složen a da je, možda, on u izvesnom indivdualizmu i nedostatku svesti o zajedničkoj akciji koja bi išla u tom pravcu.
Istorijski gledano, kulturnu politiku zapljuskivale su dve tendencije: autoritarna i liberalna. U središtu autoritarne  koncepcije otkrićemo  jednu rečenicu koja pripada Platonu: “U našoj državi neće biti potrebni instrumenti sa mnogo žica”. Ovo sužavanje  artističkih formi, jeste prema našem mišljenju , ključ za razumevanje  jedne autoritarne koncepc ije, jer sloboda duha jeste i sloboda formi. Ali, oko ove ideje  okupljene su  i mnoge druge. Ideja da se redukuje umetničko nasleđe na ono što je sa stanovišta državnih interesa prihvatljivo, podobno, a neposlušne će stići kaznas čak i progonstvo.


Ove dve koncepcije kao da su bile utkane u glavne tokove kulturne politike dvedesetog veka, određujući uslove i  ishode kulturnog stvaralaštva. No, pitanje je da li je moguće  podsticati demokratizaciju kulture a očekivati elitizam u duhovnoj sferi. Kako uskladiti proces globalizacije sa optrebama  očuvanja  nacionalnog identiteta i to je ono oko čega bi se sami umetnici morali više angažovati. Takođe je važno znati  kako decentralizovati kulturnu politiku, a osigurati kulturne standarde. Kako očuvati  i revitalizovati nasleđe a ne zapostaviti dinamiku savremenog nasleđa.

 

Vaša, ne tako davno objavljena knjiga Kulturna politika u tranziciji, bavi se izuzetno važnim problemima  koje je kulturi donelo vreme tranzicije. Akcenat stavljate na ugroženost nacionalnih interesa, onoga što je  presudno za Srbe kao narod. Ima li nade da se nacionalni interesi zaštite i unaprede?

Prema  jedinstvenom mišljenju sociologa kulture, koji tranziciju vide kao podsticanje univerzalne masovne kulture i vrednosti koje ona promoviše, kao objedinjavanje čovečanastva  koji  ne mora da bude u suprotnosti sa specifičnostima pojedinih  društava, njihovih kultura i oblika politčkih organizovanja, kao ni ograničavanje suverenosti njihovih država.

Živorad Žika Ajdačić, foto: NovostiŽivorad Žika Ajdačić, foto: Novosti


Po shvatanju Rofkina ,,tranzicija doprinosi većoj međunarodnoj razmeni u oblasti kulture, širenju multikulturalizma i lakšem pristupu  kulturnim raznolikostima.
Zaprvo, socilolozi tvrde da svaki narod u okviru globalizacije i tranzicije ima pravo da neguje i očuva svoje nacionalne vrednosti a da je, zapravo, najveća pretnja homogenizacija koju donosi ekspanzija tehničke civilizacije. Ipak, nacionalna država i njena kultura  dobijaju na značaju kao oblici otpora homogenizaciji sveta putem globalizma, sa njemu svojstvenom hegemonističkom univerzalizacijom. Zato se s pravom može govoriti o revitalizaciji značaja nacionalnih kultura i naglašavanju njihove autentičnosti na početku XXI veka.

Kultura predstavlja dobro koje sadrži opšte ljudske vrednosti, pitanja i dileme koje se tiču čovekove sudbine, kao i traženje odgovora na njih. Umetnost, moralni sadržaji velikih religija, i rastuća svest  o ugroženosti čovečanstva, nose univerzalne poruke i rado bivaju prihvaćene od strane drugih naroda kao vlastito bogaćenje, što čini da kultura postaje značajna pokretačka snaga i deo sveukupnog društvenog razvoja.

 

Jedno poglavlje u Vašoj knjizi bavi se odnosom politike i umetnosti, kako vidite tu relaciju i njene posledice proizvedene sve dominatnijim konceptom neoliberalizma koji  produkte umetnosti i kulture svodi na robu?

Američki teoretičar Dejvid Harli ukazuje na aktuelne procese kapitalističke komodifikacije javnih dobara i kulture, jer neoliberalizam šape stavlja na regulaciju odosa u domenu zdravstva, obrazovanja, elektroenergetskog sistema, uređenja javnih prostora, kontrole kulturno - umetničkih tokova. Neoliberalistički imperativ nalaže da se svi pomenuti domeni privatizuju i postanu deo kapitalstičkog tržišta kao mere stvari.
Umetnici i radnici u kulturi očigledno ne shvataju  da u zemlji  koja se nalazi na  poluperiferiji ili periferiji kapitalističkog sistema, praktično, nije moguće, ne samo očuvati kulturnu baštinu, nego i dalje podsticanje i razvijanje  nezavisnog kulturnog stvaralaštva. Dok oni spavaju zimskim snom ili lamentiraju nad stanjem u kulturi, kapitalistička komodifikacija  pustoši i devastira  kulturu.

 

Šta podrazumevate pod sintagmom, kulturni genocid?

Za odgovor na ovo pitanje, zainteresovanima preporučujem istoimeni tekst u mojoj knjizi  Kluturna politika u tranziciji, jer se tu podrobno bavim štetnim uticajem filmova snimanih sa ciiljem prekrojavanja srpske istorije i u svrhu antisrpske propagande koji  su bili finansirani od strane našeg Ministarstva kulture, i uglavnom za međunarodne festivale gde je trebalo pokazati kako je srpski narod  zaostao i krvoločan...

Kad pogledate “domaće”  autore antisrpskog “crnog talasa” poput Gorana Paskaljevića, Gorana Markovića, Srđana Dragojevića  idr., pored njih Anđelina Džoli deluje kao nevešt amater i šegrt  antisrpskog rasizma. Posle petooktobarskih  promena, rasistički antisrbizam  postaje vladajuća ideologija u Srbiji, a filmska ostvarenja koja se kod nas snimaju poslenjih  godina, čast retkim izuzecima,  postaju patološka pojava... Srbija ni danas nema  artikulisan  koncept medijskog predstavljanja u svetu. Razlog tome je nepostojanje srpskog nacionalnog programa. Veliku podršku antinacionalnim  filmovima  u Srbiji  pružaju evropski i svetski festivali, kao i evropski fondovi za finasiranje  filmova. Takozvana kulturna javnost  u Srbiji, lišena nacionalne svesti, nema izgrađen kritički odnos prema pomenutim institucijama. Naprotiv, u duhu provincijalnog snobizma, nekritički usvaja strane političke i politikantske  vrednosne sudove... Bolje da ne govorimo o sredstvima koja su trošena, recimo u Avala filmu, na čijem čelu je bio tadašnji ministar kulture, Branilsav Lečić...

 

Na primeru gostovanja jedne filmske dive na Festu  pokazujete duboku podeljenost srpskog društva. Šta je takva situacija donela i šta vidite kao rešenje?

I to spada u domen malopre pominjanih nerazumnih investicija. Kako se nezvanično saznaje, za gostovanje filmske dive, Katrin Denev, za koju uzgred budi rečeno i nije postojalo neko veliko interesovanje,kako se ispostavilo, kada je gostovala 2005. Na otvarnju Festa, uloženo je preko 20.000 evra iako se znalo da je ona  za vreme bombardovanja naše zemlje na jednoj lokalnoj televiziji istupala navijački i bila naš osvedočeni neprijatelj. No, neki joj to nisu oprostili kao organizatori Festa. Dok  se ona kretala po cervenom tepihu, prišla joj je izvesna gospođa Vesna Mijailović sa transparentom na kome je pisalo: “Sećaš li se  bombardovanja Srbije”, pomenuta diva je  vidno zbunjena pokušala da napravi mali šou, pitajući da li mogu da porazgovaraju na engleskom jeziku, a  gopsođa joj je na tečnom francuskom jeziku dala odgovore koji su pokazali da je dobro bila upoznata sa njenim neljudskim ispadima i potpuno je matirala, upozoravajući da pre nego što neke “veličine”  pozovemo u goste, treba prvo da se informišemo o njihovim stavovima prema našoj zemlji. Za razliku od gospođe Denev, na čast služi istup Harolda Pintera koji je javno govorio  i agresiju NATO-a na Srbiju nazvao “banditskom akcijom” uperenom  protiv nedužnog naroda.


Vaš pogled na budućnost srpske kulture i neophodne korake za promenu postojećeg stanja?

Kultura ima važnu ulogu jer predstavlja suštinu jednog naroda  i države. U njoj je i naša prošlost, sadašnjost i pogledi na budućnost koju ona vrlo uspešno anticipra. Samo kroz uspostavljanje kontinuiteta  mi možemo da razumemo svrhu i najbolji smisao ljudskog življenja kroz vreme - prošlo, sadašnje i buduće. Jer, život se živi unapred, ali se samo unatrag može razumeti, rekao je Kjerkegor.
Mi smo obavezni da čuvamo sećanja na značajne pojedincekoji su unapređivali našu kulturu i obeležavanje njihovih godišnjica je značajno iz mnogo razloga, i ja sam u ovoj knjizi pisao o mnogim ličnostim a i jubilejima, a pominjao sam i ono što nismo učinili a morali smo. Mnogo toga nas još čeka, hajde da budemo optimisti, da se nadamo boljim vremenima.

Razgovor vodila Dragana Lilić

Foto: YouTube

Povezane teme

“Putovanje u sadašnjost”... “Nakon nekoliko zapaženih knjiga priča i romana, Olga Janjić Bikar se ponovo oglašava jednim vrlo složenim i višeslojnim romanesknim delom u...

Balkan In... Bаlkаn IN je kulturno – informativni portаl koji se bаvi  prostorom objedinjenim zаjedničkim nаzivom Bаlkаn  i аktuelnim zbivаnjimа vezаnim zа n...

Vesna Tomić, čuvar metohijskog pesničkog zaveta... Teške životne okolnosti modeluju čoveka, nesumnjivo, pre svega, vodeći ga do same suštine bića, odakle se nanovo uspostavlja i postaje ono &scaron...

Čovek neolitа bio je više integrisаn u svet nego moderni čovek... TAČKA KOJA SAŽIMA UNIVERZUM Akаdemiku Ljubomiru Simoviću Nаgrаdu zа životno delo dodelilа Srpskа književnа zаrugа Akаdemik Ljubomir Simović je pesnik impres...

Kad mlad staviš nešto u srce, to ne izlazi nikada... Pesnikinja Nevenka Dolić Đukić, u sistemu svojih poetsko-proznih opservacija i lirskih reminiscencija, gotovo u svakom svom tekstu insistira na očovečenju situa...

Pročitano 7732 puta Poslednji put izmenjeno jun 16 2018
april 19 2017

Selena Berić: Zabavno je biti drugačiji

Trinaestogodišnja spisateljica Selena Berić, autorka knjige Kaputić, svojim talentom i zrelim kritičkim odnosom prema ljudima…
maj 06 2015

Kivi, voće za dobar dan i san

Nacionalno voće Kine, njegovo veličanstvo kivi, u narodu je popularno po svom plodu, koji se…

Balkan Life News

Photo By Balkan IN

photo2.jpg
Balkan IN

Kulturno informativni portal Balkan In.

Hram Svetog Save, Kripta

Mesto za vašu reklamu

Balkan IN Magazin

Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.
Kulturno informativni portal Balkan In obuhvata segmente - politika, vesti, kultura, umetnost, nauka, medicina, sport, zdravlje i priroda, autromobilizam, moda, putovanja.

Prijatelji

Sve o Labradorima

 DR MARKO JOVAŠEVIĆ – MENTALNO I FIZIČKO ZDRAVLJE

Foto

Janko Tipsarević